UPOZORENJE
Dolaskom proljeća i povoljnijih vremenskih prilika započinju i radovi na pripremanju poljoprivrednog zemljišta, uz koje je uvijek vezano i spaljivanje biljnog otpada i trave. Nažalost, tada se počinju bilježiti i događaji gdje uslijed nepridržavanja propisa dolazi do proširenja vatre van kontrole osoba koje vrše spaljivanje. Skrećemo pozornost da je potrebno pridržavati se odredaba Zakona o zaštiti od požara, Zakona o šumama, Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN
20/18,
115/18,
98/19,
57/22), Pravilnika o agrotehničkim mjerama, općinske i gradske Odluke o agrotehničkim mjerama te ovom prilikom ponovo ističemo neke od odredaba gore navedenih zakona i odluka:
Upozoravamo pučanstvo da je obavezno postupanje s biljnim otpadom sukladno Pravilniku o agrotehničkim mjerama slijedeće:
Članak 9.
(1) Agrotehničke mjere gospodarenja s biljnim ostatcima obuhvaćaju:
a) primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna i reducirana obrada tla
b) primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla
c) obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka ili njihovo usitnjavanje s ciljem malčiranja površine tla nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima
d) obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem te se ovaj materijal mora zbrinuti/koristiti na ekološki i ekonomski održiv način, kao što je izrada komposta, malčiranje površine, alternativno gorivo i sl.
(2) Žetveni ostatci ne smiju se spaljivati, a njihovo je spaljivanje dopušteno samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja organizama štetnih za bilje uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima
Nadalje, svaka jedinica lokalne samouprave (gradovi i općine) imaj donesenu Odluku o agrotehničkim mjerama u kojoj je točno navedeno postupanje s biljnim ostacima na području te općine, što je ujedno i uputa građanima o postupanju.
Ukoliko jedinica lokalne samouprave nema oformljenu službu koja je dužna usitnjavati i odvoziti biljne ostatke,
građani su se dužni pridržavati slijedećih mjera:
ZABRANJENO SPALJIVANJE BILJNOG OTPADA I TRAVE NOĆU, ZA VRIJEME JAKOG VJETRA TE U BLIZINI ŠUMA I GRAĐEVINA PODLOŽNIH ZAPALJENJU.
ZEMLJIŠTE NA KOJEM SE VRŠI SPALJIVANJE POTREBNO JE IZOLIRATI OD OSTALIH POVRŠINA NA KOJIMA SE NALAZE POLJOPRIVREDNE KULTURE, ŠUME I GRAĐEVINE PODLOŽNE ZAPALJENJU KAKO BI SE IZBJEGLA MOGUĆNOST NEKONTROLIRANOG ŠIRENJA VATRE.
MINIMALNA UDALJENOST MJESTA SPALJIVANJA OD GOSPODARSKIH GRAĐEVINA MORA IZNOSITI 20 METARA, A OD RUBA ŠUME 50 METARA.
OSOBA KOJA OBAVLJA SPALJIVANJE MORA BITI PUNOLJETNA I NE SMIJE NAPUSTITI MJESTO SPALJIVANJA DOK VATRA NIJE U POTPUNOSTI UGAŠENA.
U SLUČAJU NEKONTROLIRANOG ŠIRENJA VATRE POTREBNO JE ODMAH IZVIJESTITI VATROGASCE (NA TEL. 193), POLICIJU (NA TEL. 192) ILI ŽUPANIJSKI CENTAR 112 (NA TEL. 112) TE ZAPOČETI S GAŠENJEM.
Zakonom o zaštiti od požara (NN broj 92/10, 114/22) propisano je da je svaka fizička i pravna osoba, tijelo državne vlasti te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna djelovati na način kojim se ne može izazvati požar.
Prema istom Zakonu svaka fizička i pravna osoba odgovorna je za neprovođenje mjera zaštite od požara, izazivanje požara kao i za posljedice koje iz toga nastanu sukladno odredbama tog Zakona i odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Prema članku 45. stavak 1. Zakona o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19, 32/20 i 145/20) nije dopušteno ložiti otvorenu vatru ili paliti drveni ugljen u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume za što su propisane i kazne.
Nemojte paliti vatru na nedozvoljenim mjestima, noću, za vrijeme jakog vjetra, ne ostavljajte vatru bez nadzora, ne uništavajte okoliš jer mala nepažnja može uzrokovati štetne posljedice.
