Svjedoci smo učestalih jutarnjih magli, posebice u prijepodnevnim satima, a predstoji nam i razdoblje dugotrajnih kišnih oborina. Nema sumnje, jesen je u punom jeku. Ovakvi jesenski uvjeti imaju direktan utjecaj na sigurnost cestovnog prometa jer otežavaju normalno odvijanje prometa.
Magla je opasna zbog svog naglog i mjestimičnog pojavljivanja te zbog svoje neujednačene gustoće. Za vrijeme magle uvelike je smanjena vidljivost i preglednost odnosno sudionici u prometu ne mogu dobro i na dovoljnoj udaljenosti vidjeti što se događa na i oko prometnice.
Za vrijeme vožnje po magli potrebno je usporiti vožnju. Ukoliko vozač ugleda prednja ili stražnja svjetla vozila ispred sebe treba još više usporiti vožnju jer se može raditi o nekome tko vozi sredinom ceste ili je riječ o automobilu koji stoji ili se kreće vrlo sporo.
Za vrijeme vožnje po magli ne paliti duga svjetla jer se ona reflektiraju i dodatno smanjuju vidljivost. Treba voziti s kratkim svjetlima i upotrebljavati svjetla za maglu.
Ne voziti brže nego što to svjetla na vozilu dopuštaju – uvijek ostanite u granicama onoga što možete vidjeti.
Uključite pokazivače smjera puno prije skretanja, te kočite dulje vrijeme prije nego se zaustavite kako bi time upozorili ostale vozače.
Kiša, osim što djeluje na vozače, djeluje i na stanje ceste. Pod utjecajem kiše, ali i magle, kolnici postaju klizavi. Kolnici su najklizaviji i najopasniji u prvih 30 minuta kišnih oborina kada dolazi do miješanja vode, ulja i nečistoća na cesti, uslijed čega se stvara sklizak sloj koji onemogućava prianjanje guma na kolnik i povećava nestabilnost vozila.
Uslijed duljih ili obilnih kišnih oborina dolazi i do akumuliranja manje ili veće količine vode na kolniku. Uslijed vode na kolniku dolazi do akvaplaninga – voda ispred guma vozila se brže skuplja nego što je težina vozila može istisnuti. Zbog pritiska vode automobil se podiže i klizi na tankom sloju vode između gume i kolnika ceste. U tom trenutku automobil može u potpunosti izgubiti kontakt s kolnikom i može doći do zanošenja vozila i prelaska na suprotni prometni trak ili slijetanja van ceste.
Ukoliko vozilom uletite u lokvu vode ne kolniku, oduzmite gas i čvrsto držite upravljač ravno. Ukoliko primijetite akvaplaning nemojte naglo kočiti jer će doći do rotacije i slijetanja vozila. Popustite pritisak na papučicu za gas dok se brzina automobila ne smanji i opet ne osjetite kontakt s kolnikom. Ako morate kočiti, učinite to blago.
Vodite računa da na mokrim cestama kočenje traje približno tri puta dulje nego na suhima. Budući da je potrebna veća udaljenost, važno je da ne vozite odmah iza automobila koji je ispred vas. Neka između vas i vozila ispred uvijek bude udaljenost nešto veća od dviju dužina automobila.
Izbjegavajte naglu uporabu svih upravljačkih sustava vozila – volana, papučice kvačila, kočnice i gasa.
Provjerite da li prednja i stražnja svjetla, svjetla kočnica i pokazivači smjera rade pravilno.
Provjerite u kakvom su stanju brisači za kišu. Ukoliko oni ne mogu sa stakala ukloniti kišu dolazi do stvaranja neprekidnog mlaza vode koji teče preko vjetrobranskog stakla čime se smanjuje vidljivost. U slučaju jake kiše, preporuča se stati uz rub ceste, uključiti sva četiri pokazivača smjera i pričekati da se kiša smiri.
U ovakvim otežanim uvjetima potrebno je strogo se pridržavati uputa koje sudionicima u prometu daju policijski službenici prilikom regulacije prometa, te poštivati prometne znakove a posebice prometne znakove ograničenja najviših dopuštenih brzina kretanja i znakova kojima se regulira promet na raskrižjima.