Sigurnost cestovnog prometa za četiri mjeseca 2017. – Brzina kao najčešći uzrok događanja prometnih nesreća

U prva četiri mjeseca ove godine na području Policijske uprave koprivničko - križevačke zabilježeno je 158 prometnih nesreća, od čega tri prometne nesreće s poginulim osobama, 60 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i 95 prometnih nesreća s materijalnom štetom 

Foto: Ilustracija 

U prva četiri mjeseca ove godine na području Policijske uprave koprivničko - križevačke zabilježeno je 158 prometnih nesreća, od čega tri prometne nesreće s poginulim osobama, 60 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i 95 prometnih nesreća s materijalnom štetom. Sudjelovalo je 345 osoba, a stradalo je 77 osoba. Smrtno su stradale tri osobe, 14 osoba je teško ozlijeđeno, dok je 60 osoba lakše ozlijeđeno.

U odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine, ukupan broj prometnih nesreća smanjen je za četiri nesreće ili osam posto. Broj prometnih nesreća s poginulim osobama povećan je za jednu nesreću ili 50 posto, dok je broj prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama smanjen za tri prometne nesreće ili pet posto.

Ukupan broj stradalih osoba je smanjen za 28 osoba ili 27 posto. Povećan je broj smrtno stradalih osoba za jednu osobu ili pet posto, ali je za tri osobe ili 18 posto smanjen broj teško ozlijeđenih osoba. Broj lakše ozlijeđenih osoba manji je za 26 osoba ili 30 posto.

Tijekom prva četiri mjeseca ove godine, vozači bicikala sudjelovali su u 16 prometnih nesreća, od čega u jednoj prometnoj nesreći s poginulom osobom, 10 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i pet prometnih nesreća s materijalnom štetom. Stradalo je 11 vozača bicikala, od čega je jedan vozač bicikla smrtno stradao, dva vozača bicikla su teže ozlijeđena, dok je osam vozača bicikala lakše ozlijeđeno.Vozači bicikala su u većem broju nego prošle godine sudjelovali u prometnim nesrećama i stradavali (2016. – 12 nesreća od čega jedna nesreća s poginulom osobom i osam nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima je jedan biciklist smrtno stradao, tri biciklista su teško i pet biciklista je lakše ozlijeđeno). 

Vozači mopeda i motocikala sudjelovali su u osam prometnih nesreća od čega u pet nesreća s ozlijeđenim osobama i tri nesreće s materijalnom štetom. Stradalo je pet vozača, odnosno u prometnim nesrećama su tri vozača mopeda i jedan vozač motocikla teško ozlijeđeni, dok je jedan vozač motocikla lakše ozlijeđen. Vozači mopeda i motocikala su u većem broju nego prošle godine sudjelovali u prometnim nesrećama i stradavali (2016. – tri nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima su tri vozača lakše ozlijeđena).

Tijekom prva četiri mjeseca ove godine, pješaci su sudjelovali u sedam prometnih nesreća, od čega u jednoj prometnoj nesreći s poginulom osobom i šest prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama. Stradalo je svih sedam pješaka pri čemu je jedan pješak smrtno stradao, četiri pješaka su teže ozlijeđena, dok su tri pješaka lakše ozlijeđena. Sudjelovanje i stradavanje pješaka je na razini prva četiri mjeseca 2014. godine (2016. – osam nesreća od čega sedam nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima su tri pješaka teško, a četiri pješaka lakše ozlijeđena).

Mladi vozači motornih vozila izazvali su 24 prometne nesreće što čini  15 posto ukupnog broja prometnih nesreća. Izazvali su pet prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i 19 prometnih nesreća s materijalnom štetom. U ovim nesrećama stradalo je 12 osoba od kojih je jedna osoba smrtno stradala, a dvije osobe su lakše ozlijeđene. Sudjelovala su 23 mlada vozača od kojih su četiri mlada vozača lakše ozlijeđena. Pod utjecajem alkohola bila su četiri mlada vozača koja čine 17 posto mladih vozača. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, mladi vozači su izazvali manji broj prometnih nesreća (2016. – 35 prometnih nesreća od čega jedna nesreća s poginulom osobom i 19 nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima je smrtno stradala jedna osoba, teško je ozlijeđeno pet osoba i lakše 15 osoba). U nesrećama je tijekom prva četiri mjeseca ove godine stradalo devet mladih vozača od čega su dva mlada vozača teško ozlijeđena, dok je sedam mladih vozača lakše ozlijeđeno (2016. –  10 lakše ozlijeđenih mladi vozača). Pod utjecajem alkohola bilo je 11 mladih vozača ili 24 posto mladih vozača sudionika prometnih nesreća, što je na razini prošlogodišnjeg razdoblja (2016. – 11 vozača ili 26 posto).

Vozači pod utjecajem alkohola izazvali su 41 prometnu nesreću odnosno 26 posto prometnih nesreća. Vozači pod utjecajem alkohola izazvali su 2 prometne nesreće s poginulim osobama, 13 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i 26 prometnih nesreća s materijalnom štetom. U ovim nesrećama stradalo je 17 osoba od kojih su dvije osobe smrtno stradale, sedam osoba je teško ozlijeđeno, a osam osoba je  lakše ozlijeđeno. U odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine, smanjen je broj prometnih nesreća koje su izazvali vozači pod utjecajem alkohola (2016. – 51 nesreća od čega 19 nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima je pet osoba teže ozlijeđeno, te 26 osoba lakše ozlijeđeno).

U prometnim nesrećama pod utjecajem alkohola sudjelovalo je 46 sudionika odnosno 13 posto sudionika. Broj sudionika pod utjecajem alkohola, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, smanjen je za 21 sudionika ili 25 posto.

Pod utjecajem alkohola bila su 44 vozača, odnosno 18 posto vozača koji su sudjelovali u prometnim nesrećama bilo je pod utjecajem alkohola. Broj vozača pod utjecajem alkohola, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, smanjen je za 12 vozača ili 21 posto.

Najviše prometnih nesreća tijekom prva četiri mjeseca ove godine zabilježeno je zbog brzine. Tako je uslijed nepropisne i neprilagođene brzine kretanja vozila zabilježeno 50 prometnih nesreća što čini 32 posto ukupnog broja nesreća. Radi brzine zabilježene su dvije prometne nesreće s poginulom osobom, 20 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i 28 prometnih nesreća s materijalnom štetom. U ovim nesrećama stradale su 23 osoba (30 posto ukupno stradalih osoba) od čega su dvije osobe smrtno stradale, šest osoba je teško ozlijeđeno, a 15 osoba je lakše ozlijeđeno.

U odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine zabilježeno je povećanje prometnih nesreća do kojih je došlo radi brzine za 28 posto ili 11 nesreća, pri čemu je broj prometnih nesreća s poginulim osobama i broj smrtno stradalih osoba povećan za jednu nesreću odnosno jednu osobu ili 100 posto (2016. – jedna nesreća s jednom smrtno stradalom osobom). Broj prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama je povećan za tri nesreće ili 18 posto. Iako je povećan broj nesreća s ozlijeđenim osobama, smanjen je broj teško ozlijeđenih osoba za tri osobe ili 33 posto, a broj lakše ozlijeđenih osoba za 10 osoba ili 40 posto (2015. – devet teško ozlijeđenih i 25 lakše ozlijeđenih).

Tijekom prva četiri mjeseca ove godine policijski službenici sankcionirali su 4461 prometni prekršaj. Zbog upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola sankcionirano je 680 vozača. Sankcioniran je 301 prometni prekršaj koji su počinili mladi vozači. Zbog  prekoračenja dopuštenih brzina kretanja vozila sankcionirano je 966 vozača.

Zbog neprilagođene brzine kretanja sankcionirano je 75 vozača, a radi naglog povećanja brzine uslijed čega je došlo do proklizavanja kotača sankcionirano je pet vozača. U naselju je utvrđeno 866 prekoračenja brzina (do 10 km/h – 1 prekršaj, 10 do 20 km/h – 128 prekršaja, 20 do 30 km/h – 628 prekršaja, 30 do 50 km/h – 99 prekršaja, više od 50 km/h – 10 prekršaja), a van naselja 12 prekoračenja (10 od 30 km/h – 6 prekršaja, 30 do 50 km/h – dva prekršaja, više od 50 km/h – četiri). Osim ovih, na tzv. brzoj cesti na području Križevaca utvrđeno je osam prekoračenja dopuštene brzine kretanja (do 10 km/h – šest prekršaja i preko 10 km/h – dva prekršaja).

Zašto je važno poštivati ograničenja brzine kretanja i prilagoditi brzinu uvjetima na kolniku

Ograničenja brzina kretanja vozila na prometnicama postoje kako bi zaštitila sudionike cestovnog prometa. Prometnim znakom ili pravilom izraženo ograničenje odnosi se na najveću brzinu kojom se neko vozilo može kretati određenom prometnicom, a da se pravovremeno, po potrebi, može zaustaviti ili proći određeni dio ceste koji predstavlja opasnost kao što su to primjerice suženje kolnika, oštri i višestruki zavoji, prijevoji, raskrižja i drugo.

Kad govorimo o brzini, nužno je vozače podsjetiti da se uz brzinu veže zaustavni put vozila koji u sebi obuhvaća put reagiranja (udaljenost koju automobil prijeđe za vrijeme potrebno vozaču da reagira na opasnost ili prepreku na cesti) i puta kočenja (udaljenost koju vozilo prijeđe od trenutka kada je vozač počeo kočiti pa do trenutka da se vozilo zaustavilo). Put kočenja mogu produljiti mokri i klizavi kolnici, gladak asfalt, nizbrdica i drugi uvjeti. Odnos brzine i zaustavnog puta vrlo je jednostavan – što je brzina veća to je zaustavni put dulji. Put kočenja je razmjeran kvadratu brzine kojom se vozilo kreće. Tako primjerice kod brzine od 50 km/h na suhom kolniku zaustavni put iznosi 26 m, a na mokrom kolniku 38 metara. 

Sve vozače podsjećamo da su dužni poštivati ograničenja brzine kretanja vozila izražene prometnim znakom ili prometnim propisom. Podsjećamo da značenje prometnog znaka ograničenja brzine kretanja vrijedi od mjesta gdje je prometni znak postavljen do prvog raskrižja, osim ako rečeni znak nije postavljen na prometnom znaku naziva naseljenog mjesta u kom slučaju vrijedi za područje tog naselja.

U naselju je brzina kretanja vozila prometnim pravilom ograničena najviše 50 km/h. U pojedinim ulicama najveća dopuštena brzina kretanja može biti prometnim znakom smanjena na 40 km/h ili povećana primjerice na 60 km/h, u kom slučaju su vozači dužni poštivati značenje prometnih znakova.

Osim što su dužni poštivati ograničenja brzine kretanja izražene prometnim znakovima ili prometnim pravilima, vozači moraju brzinu kretanja svog vozila prilagoditi postavljenim prometnim znakovima, stanju i uvjetima na kolniku, gustoći prometa, vozilu kojim upravlja, svom trenutnom stanju, uvjetima vidljivosti i vremenskim prilikama kako bi vozilo uvijek mogli sigurno zaustaviti prije prepreke na cesti ili postupiti po značenju prometnog znaka. Ovo znači, da u slučaju mokrih i klizavih kolnika, približavanja raskrižju ili obilježenom pješačkom prijelazu, magle i slično, vozač, iako nije prekoračio najveću dopuštenu brzinu kretanja vozila na prometnici kojom se kreće, mora smanjiti brzinu svog vozila kako bi se u slučaju potrebe mogao sigurno zaustaviti.

Mlade vozače podsjećamo da za njih i kod brzine postoje neka ograničenja. Na prometnicama van naselja na području Koprivničko-križevačke županije mladi vozači ne smiju prekoračiti dopuštenu brzinu kretanja od 80 km/h, osim na brzoj cesti Križevci – Vrbovec gdje ne smiju upravljati vozilima brzinom većom od 100 km/h. Ukoliko je van naselja brzina kretanja vozila ograničena na manju brzinu od 80 km/h mladi vozači, kao i svi ostali, dužni su postupati sukladno značenju prometnog znaka. U naselju su dužni poštivati prometne propise i znakove kojima se ograničava brzina kretanja vozila.